Akcijom »Biciklistička tura bavarskog radija i televizije po kvarnerskim otocima« godine 2000. prvi put je u Hrvatskoj bljesnula iskra atraktivnog biciklističkog turizma koja se ni do dan danas nije sasvim zapalila. A Hrvatska ima izvrstan teren za to - bogata gorska, brdska područja (za brdski biciklizam i ciklokros kojim se osvajaju šume s preprekama i asfalti sa zavojima), ravnice, rijeke i lijepe obale uz koje bi se moglo biciklirati onako kako se to čini za Tour de Francea i po španjolskim, talijanskim, čak i turskim obalama (nedavno su i Turci shvatili važnost biciklističkog turizma te su otvorili staze uz Bospor).

Hrvatska kao mediteranska zemlja koja ima i gore i more upravo biciklističkim turizmom može poboljšati turistički promet - može organizirati izlete po cijeloj zemlji, odnosno »dovući« turiste s obala i u unutrašnjost zemlje, stvoriti im razglednicu cijele zemlje u kojoj su boravili.

No, biciklistički turizam u nas još uvijek nije razvijen strateški, tek parcijalno. Pojedine turističke zajednice i županije uvrštavaju biciklizam u turističku ponudu te nude turistima tematske brušure s obilježenim biciklističkim stazama kojih nije malo - na Kvarneru ih ima 19 uređenih, u Istri ih je oko 30, na području otoka Paga obilježeno je 115 km biciklističkih staza, ustanova Park prirode Medvednica označila je 110 km biciklističkih staza kako bi promovirala brdski biciklizam, Nacionalni park Plitvička jezera ima jednu od najljepših biciklističkih staza...

U Hrvatskoj godišnje lovi oko 4500 stranih lovaca, što je znatno manje od potencijala 1095 hrvatskih lovišta koja s 5,5 milijuna hektara zauzimaju dobar dio državnog teritorija.

U Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da je lovni turizam jedna od domaćih razvojnih šansi, jer traje cijelu godinu i ima bogatu tradiciju, zbog čega moramo vratiti naše goste lovce koje su tijekom Domovinskog rata, kada su domaća lovišta mahom devastirana, preuzele druge zemlje. U Ministarstvu turizma osnovana je i Uprava za posebne oblike turizma i turizam na kontinentu, a koja će se baviti i lovnim turizmom. Priprema se i poseban pravilnik koji će definirati pravila, ali i obveze onih koji se žele baviti lovnim turizmom. Regulirat će, primjerice, kvalitetu ugostiteljskih usluga i oblike smještajnih kapaciteta jer već postoje lovački domovi, no njihova ponuda mora biti na određenoj razini da bi se to zahtjevnijim gostima moglo i naplatiti.